SOLIDARNOST – ili Kreativni atentat

10. 02. 2012. u 23:21

Biti neutralan (ili bez analitičkog pristupa) znaći biti nevidljiv. No sobom nosi lagodnost i nekonfliktnost jer bilo koja analiza (ovdje i sada) koja „ne ide (zlo)djelu u korist“ je osporavanje nepobitnih talenata ili već osvjedočenih vrijednosti.

Opširnije: SOLIDARNOST – ili Kreativni atentat

MIZERNOST – ili pun pogodak

05. 02. 2012. u 11:21

Nedvojbeno najneprincipijelnije okruženje, gdje su antipodi ista nijansa sivog koja omogućava samovoljnu arbitražu i ocjenu bez odgovornosti, nanovo nalazi svoju potvrdu i glorifikaciju. Ono što ohrabruje jeste da su se našli Glasovi koji misle drugaćije neovisno o tomu da li imaju uporište u svojoj tvrdnji ili ne. No ne može se zanijekati da su iznikli iz potrebe da se kaže drugo mišljenje, a da uporište imaju?! – svakako da imaju.

Opširnije: MIZERNOST – ili pun pogodak

Od Tišme do Tišme (vreme/na, misli i susreti)

19. 01. 2012. u 14:08

18.januar 2012. (Traganje za knjigom Slobodana Tišme u Beogradu.)
1992. (Datum na prvoj strani knjige iz lične biblioteke, Aleksandra Tišme. )

Ispisujem datume. Pojavljuju se na belini  Microsoft Word Document. Priznajem da mi smeta što sve izgleda isto i monotono, nečujem škripu naliv-pera, klizanje jedva vidljive kuglice hemijske olovke. Bezmirisno, za razliku od sveski, rokovnika. Ne bavim se bolestima zavisnosti, ali mora da je u pitanju neka vrsta od njih. Od papira i materijala kojim se izražavam na njemu, crtanje ili pisanje. Ne gunđam, jer mogu pisati u rokovnicima kako obično radim - još uvek. Vucaram sveščice.
Ne gunđam, jer se putem interneta za sekund mogu naći brojevi telefona knjižara i za par minuta saznati ima li tražene knjige u istim. Ali o tome kasnije.

Opširnije: Od Tišme do Tišme (vreme/na, misli i susreti)

Zašto nam tako dugo treba za prijevode novih djela vrhunskih suvremenih književnika? Murakami, Llosa i Eco na čekanju

14. 01. 2012. u 12:13

Euugenides, Murakami , Vargas Llosa, Eco, Hollinghurst, Barnes, Cunningham - tek su neki od autora koji su u posljednje dvije godine izdali romane o kojima su pisali i hrvatski mediji. Njihove nove naslove još nismo imali priliku čitati na hrvatskom, premda se radi o autorima koji kod nas imaju, barem se tako čini, stabilnu čitateljsku bazu.I naši su nakladnici na izlazak knjiga bili upozoreni i prije nego što su objavljeni na izvorniku, što je uobičajena praksa suvremenog izdavaštva. Za većinu tih knjiga prava su na vrijeme kupljena, ali prijevoda još uvijek nema.

Opširnije: Zašto nam tako dugo treba za prijevode novih djela vrhunskih suvremenih književnika? Murakami, Llosa i Eco na čekanju

PODILAŽENJE ili kreativno samoukinuće

09. 01. 2012. u 13:56

U posljednje vrijeme, od dolaska kleronacizma na Balkan, jedna od najupečatljivijih značajki jeste podilaženje i promišljanje po predpostavljenom konceptu narednog-iznad u hijerarhiji. Pomenuto i ne bi bilo loše (zarad mira u kući – ipak toliko željenog poslije svega što se događalo na ovim nam „demokratskim“ prostorima) kada bi bilo po srijedi bilo što konkretno i što ostvaruje nove materijalne vrijednosti, a ne Kultura kojima je potrebna toliko koliko realno pokazuju da im treba.

Opširnije: PODILAŽENJE ili kreativno samoukinuće

REZIME – ili male laži

30. 12. 2011. u 16:18

Kao i predhodnih tako ni ove Nova godina nije mimoišla da zakuca na naša vrata. Stoga oni koji bi želili bar da ostave uman dojam analiziraju i sagledavaju period od proteklih dvanaest listova; uspjehe i padove i šta sve ne. Mnogi tom zgodom ftiziraju rezultate jer ne bi želili u tuđim očima da budu gmizavci kao u ogledalu naspram kojeg se nalaze. Ushićena svugdje gdje se djenemo. Usta puna samohvale i uvažavanja s ciljem da nam bude istom mjerom vraćeno. U suštini najčešće istovjetna kao i bilo koja prethodna.

Opširnije: REZIME – ili male laži

KREATIVNA SINESTEZIJA (izlaganje održano u sklopu nacionalnih Makedonskih 38. Karamanovih poetskih susreta 2011. Godine u Radovišu)

19. 11. 2011. u 11:10

U eri kada je svaki Kreativni iskaz podređen Erosu ili Tanatosu (isključivo jednoj od mogućnosti i u nivou poriva) i u hitanju ka materijalnoj valorizaciji (kao nužan slijed ili povod) ni suštinski Kreativci, artističke provenijencije, nisu izuzeti ukoliko ne žele Djelo podrediti potvrđivanju kroz vrijeme.

Opširnije: KREATIVNA SINESTEZIJA (izlaganje održano u sklopu nacionalnih Makedonskih 38. Karamanovih poetskih susreta 2011. Godine u Radovišu)

'Ovdje neće biti čuda': Povratak usamljenog apatrida u horor poratne hrvatske provincije

12. 08. 2011. u 18:06

Premda naslov prvog romana jednog od najtalentiranijih dramaturga mlađe generacije Gorana Ferčeca govori posve drugo, ne vjerujte mu - na dvjestotinjak stranica tog iznimnog rukopisa itekako ima čuda! Njegov roman nije nimalo “user friendly”, dapače, na njega ćete potrošiti nešto više vremena i koncentracije no što ste navikli, no to ne bi smjelo biti preprekom.

Opširnije: 'Ovdje neće biti čuda': Povratak usamljenog apatrida u horor poratne hrvatske provincije

Kritičar je bespomoćan u odnosu na veliku umetnost

03. 08. 2011. u 20:31

Izvor: danas.rs; autor: Milan R. Simić

Mnogi teoretičari književnosti znali su kako da nam preporuče knjige Knuta Hamsuna. Ali, ako bi morao da biram između svih pročitanih, bez razmišljanja, preporučio bih tekst Bele Hamvaša Umetnost Knuta Hamsuna. Jer, dovoljno je da pročitamo samo ovaj Hamvašev tekst i da shvatimo šta je izvorni osvrt na nečije delo. Da se uverimo koliko je Hamvaša „služila misao i htela reč“, i da On definitivno jeste od onih književnika i filozofa koji su svoje napisano ostavili svakom dobu, pa i našem. Stvaralaštvo Bele Hamvaša nama na usluzi. Hvala mu!

Opširnije: Kritičar je bespomoćan u odnosu na veliku umetnost

Francuskinje i lakoća življenja

19. 07. 2011. u 23:34

Špijunski triler „54” o tajnom susretu Tita i Kerija Granta, roman o Modiljanijevom izgubljenom remek-delu, popularno štivo o tajnama uspeha

Čitamo da bismo uvećali svoje svetove, da bismo putovali bez pokreta, da ne bismo bili sami. Sada, dok je leto još uvek u zamahu, i kada je „život lagodan”, čitaju se podjednako dela ozbiljnih pisaca, kao i lakša literatura. Ipak, uvek se vraćamo proverenim vrednostima: Peljevinu, Barnsu, Šlinku, Ljosi,Uelbeku.

Opširnije: Francuskinje i lakoća življenja

Začitavanje: 'Paralelni vrtovi'

06. 07. 2011. u 18:21

Ove srijede u Začitavanju predstavljamo nešto potpuno drukčije, peti broj Mirovnih sveski koji je u cijelosti iznijela Darija Žilić. O čemu se tu zapravo radi? Pa, o intervjuima. O puno, puno intervjua koje je Darija Žilić odradila, a neke i dijelom već objavila po internet portalima (Kulturpunk), časopisima (Tema, Zarez) te na Trećem programu Radio Zagreba.

Opširnije: Začitavanje: 'Paralelni vrtovi'

Je li Tadić prevario Josipovića? Zenit je vrlo važna činjenica hrvatske kulture. I lijep dar

05. 07. 2011. u 15:51

Na festivalu Beldocs u Beogradu nedavno je prikazan dokumentarac “Micićev kofer” Slobodana Simojlovića. Film govori o Ljubomiru Miciću, osnivaču časopisa Zenit i tvorcu pokreta zenitizam koji je odavno u povijestima književnosti i umjetnosti upisan kao jedini autentični avangardni pokret u ovom dijelu svijeta. Dok se u Beogradu prikazivao film o životu umjetnika i njegovu kraju - Micić umire u teškoj neimaštini - i u Zagrebu se njime bavio jedan umjetnik. Akademski slikar Antun Mateš uvećao je fotografije susreta Borisa Tadića i Ive Josipovića u Vukovaru i doznao da je srpski predsjednik hrvatskome na dar donio faksimil časopisa Zenit.Tri je mjeseca, kažu novinski tekstovi, istraživao i ustanovio da je riječ o fašističkom, velikosrpskom glasilu.

Opširnije: Je li Tadić prevario Josipovića? Zenit je vrlo važna činjenica hrvatske kulture. I lijep dar

Ernest Hemingway - najveći američki književnik

01. 07. 2011. u 23:09

Još jednom da se rodim, nemirno ovo tilo zvizdu će istu slidit i bit će što je bilo... da skupim ča je bilo u jednu pismu stane – poručivao nam je pokojni Zdenko Runjić kroz usta najslavnijeg dalmatinskog trubadura Olivera Dragojevića u jednom od nezaboravnih hitova, »Malinkoniji«.
Ernest Hemingway , najslavniji američki književnik odlično bi se uklopio u ove mediteranske, hrvatske stihove jer cijeli njegov burni život stane u jednu pjesmu s puno melankolije. Tako je bilo do tog davnog 2. srpnja 1961. godine, kada je prije pola stoljeća pustolov i ponajprije pisac, odlučio da je svemu kraj, okončavši dvocijevkom svoje »slijeđenje zvijezde«. Tragičan kraj velikana je dodatno pojačao mit o njemu, ali i bez toga bi najpoznatiji američki Ernest ostao stalnom temom zanimanja. Ovako si je sam izvadio kartu za put bez povratka, ali je ostao u legendi.

Opširnije: Ernest Hemingway - najveći američki književnik

Od Krleže do Aralice

30. 06. 2011. u 11:36

Ivan Aralica, pisac koji ne podnosi 'pomodne efekte' očito je u modi. To dokazuje i činjenica da je upravo primio dvije velike nagrade...“Jadni Vladimir Nazor, pa to je posljednji čin i kraj jedne hrvatske narodnjačke književnosti koja je s Aralicom spala na najtužnije dno vezanosti za tradiciju i jednostavnost.' Ove riječi Nenada Popovića samo su mali propuh u buri nastaloj oko dodjeljivanja Nagrade Vladimir Nazor Ivanu Aralici, piscu kojeg članovi žirija, barem njih četvero koji su glasali za Aralicu od sedmero koliko ih sjedi u odboru (u sastavu Krešimir Nemec, Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Dubravka Oraić-Tolić, Andrea Zlatar, Julijana Matanović i Borben Vladović), smatraju dovoljno kvalitetnim da dobije nagradu za životno djelo. Nije čudno da su neki ustvrdili kako se sad jadni Nazor okreće u grobu.

Opširnije: Od Krleže do Aralice

Začitavanje: 'Iznenada netko pokuca'

30. 06. 2011. u 10:38

Etgar Keret, pisac koji se najviše krade po izraelskim knjižnicama i najomiljenije je štivo zatvorenika, piše izvrsne gorko-slatke priče.  "Ispričaj mi priču!", zapovijed je koju tri naoružana muškarca (dva pištolja i satara) ispaljuju pripovjedaču u naslovnoj priči zbirke Iznenada netko pokuca (Profil, 2011.) izraelskog pisca Etgara Kereta. Nisu zadovoljni njegovim jeftinim trikovima, umjetnim stvaranjem napetosti s iznenadnim kucanjem na vrata niti opisivanjem onoga što vidi pred sobom. "Nemoj nas zasipati smećem stvarnosti kao da smo nekakvo odlagalište. Upotrijebi maštu. Čovječe, stvaraj, izmišljaj, idi do kraja", ustraje jedan od naoružanih.

Opširnije: Začitavanje: 'Iznenada netko pokuca'

Dva lica traže pisca

22. 06. 2011. u 14:19

Odgovor Tatjani Rosić i Nadeždi Radović (“DANAS”, 10. jun 2011)

Piše: Saša Stojanović

Imajući u vidu da sam sada već sasvim siguran da su T. R. i N. R. obavile međusobni čin intervjuisanja samo u cilju dodatne promocije jedne zaboravljene knjige, dozvoljavam sebi da pretpostavim mark-plan ovog čudnog preduzeća; uveren sam da je forma izmaštanog razgovora malo zahvalnija od naručenog intervjua, te prilažem stenogram. Likovi i događaji jesu izmišljeni, ali su više nego mogući.

Opširnije: Dva lica traže pisca

ZaVARivanje: Dnevnik lozopije ili Hercegovino, ljubavi moja!

05. 06. 2011. u 18:00

Piše: Saša Stojanović

Autor redova koji slede je polumostarac i potpuni obožavalac lozovače, te molim štovani auditorijum da uzme u obzir subjektivnost svake napisane reči; ipak, činjenica je da Mostar – čak i bez moralne podrške moje “žeđi” – ponovo preuzima ulogu regionalnog kulturnog centra. Nova strategija kulture? Rezultati “kulturne politike“ na delu? Ništa od toga, dame i gospodo. Samo znoj i suze posvećenika beznadežno i neizlečivo zaljubljenih u navodnu moć kulture i umetnosti. I, poneka loza, naravno...

Opširnije: ZaVARivanje: Dnevnik lozopije ili Hercegovino, ljubavi moja!

TETOVIRAO SAM TI IME NA LIJEVOJ KLIJETCI SRCA

05. 06. 2011. u 17:57

Piše: Željko Barišić


Tetovirao sam ti ime na lijevoj klijetci srca, otkad si me ostavila ono isprekidano kuca!
Neki to rade tamo, di se mogu pravit da ga ne vide, ali ti ubrzani i isprekidani ritmovi nepogrešivom preciznošću odaju gdje se aplikacija nalazi i je li taj programski jezik još funkcionira. Dobro je dok sve to još šljaka, ali kako je s tim sofisticiranim stvarima uvijek osjetljivo, što kada se sistem sruši? Što kada naiđe neki virus promjene i zakopa se toliko duboko da ga nikako ne možeš iskopati.

Opširnije: TETOVIRAO SAM TI IME NA LIJEVOJ KLIJETCI SRCA

Narcizam i autocenzura

04. 05. 2011. u 10:06

Saša Stojanović: „Fenomen Kiš: Blažen među ženama“
Danas, ponedeljak 18. april

REAGOVANJA

Autor: Tatjana Rosić

„Sočinjenije“ inspirisano intervjuom koji sam povodom svoje knjige o Kišu dala za dnevni list Danas zaista me je bacilo u nedoumicu. Odgovoriti ili ne? I kako se odgovara na bujicu izjava koje narušavaju sva pravila logičkog rasuđivanja kao pojam zdravog razuma koji je autoru ove poslanice toliko mio. (Ovoga puta nećemo raspravljati kako su u ime tog istog zdravog razuma počinjeni neki od najgnusnijih zločina XX veka, pa i sam zločin holokausta.)

Opširnije: Narcizam i autocenzura

Osionost mačo mejnstrima

03. 05. 2011. u 09:31

Saša Stojanović: „Fenomen Kiš: Blažen među ženama“, Danas, ponedeljak 18. april

REAGOVANJA

AUTORKA: NADEŽDA RADOVIĆ

Da Danas nije objavio zanovetanje Saše Stojanovića, preko tog teksta bih prešla kao preko desetina drugih tupavih muških naklapanja u kojima sami sebe ubeđuju da imaju šta da kažu, a u stvari nemaju. Sve te seksističke dosetke su davno i mnogo duhovitije rečene. Pošto na stranicama Danasa godinama pišem rodno osetljive tekstove i pošto mi je stalo da moj list bude rodno osetljiv, odgovaram gospodinu SS.

Opširnije: Osionost mačo mejnstrima